Redoviti desetosatni program temeljen je na humanističko razvojnoj koncepciji odgoja i obrazovanja predškolske djece s posebnostima koje djelatnici vrtića njeguju:

• polazište u procesu razvoja modela vrtića jest – Slika o sebi (omogućiti djetetu da samo gradi svoj svijet, u odgojno-obrazovnom procesu pratiti situacije i individualne osobine djeteta, čuvati i uvažavati, poštivati i prihvaćati djetetovu individualnost, razvijati samosvijest i samostalnost).
• otvoreni program – sadržaji, aktivnosti, strategije i vremensko planiranje ne utvrđuju se strogo unaprijed. O njima odlučuje odgajatelj, pritom uzimajući u obzir dječje interese, potrebe i životne situacije. Sadržaji programa i teme proizlaze iz analize i promatranja djece u grupi, sklonostima odgajatelja, roditeljima kao suradnicima i socijalnom okruženju vrtića.
• posebni ciljevi – poticanje i podržavanje djetetove prirodne znatiželje omogućavanjem učenja istraživanjem, otkrivanjem, eksperimentiranjem, učenjem u realnim životnim situacijama, obogaćivanjem djetetova doživljaja, poticanjem akcije i poduzetništva djeteta.
• projektna metoda rada (razvoj pozitivne slike o sebi, razvoj govornih i socijalnih vještina,razvoj likovnog senzibiliteta, razvoj psihomotoričkih sposobnosti, razvoj pozitivnih stavova prema prirodnoj i društvenoj okolini, razvoj operativnog mišljenja (analiza i sinteza, usporedba, razvrstavanje prema očitim i posebnim obilježjima), spoznaja materijalne okoline ( prostor, predmeti, igračke, mogućnost kretanja prostorom, baratanje predmetima, poticajni prizori, slike, zbivanja, glazba i govor odraslih), spoznaja socijalne okoline (prisutnost, dostupnost i realnost odrasle osobe), tjelesni dodir, emocionalni odnos odraslih, govorna komunikacija, društvo vršnjaka. Rezultati rada na projektima u vrtiću pokazali su da se praćenjem i podupiranjem interesa djece, prepoznavanje njihovih potreba, tiha i povučenija djeca aktivnije uključuju u proces, te dobivaju na samopouzdanju. Otvorenija djeca se češće druže s njima i prihvaćaju ih kao ravnopravne partnere u igri. Kod primjene metode projektnog načina rada primijetili smo da je uključenost roditelja u prepoznavanju interesa djece veća, te da je veća i njihova uključenost u vrtićka događanja.

• otvoreno planiranje

Djelatnosti i aktivnosti u provođenju odgojno-obrazovnog rada

Tako u kvalitetnoj poticajnoj okolini, punoj emocionalne topline, dijete može razvijati različite vrste djelatnosti i aktivnosti (prema Programskom usmjerenju, 1991), a to su:

1. Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe

• aktivnosti vezane uz zadovoljavanje osnovnih bioloških potreba: korištenje toaleta, pranje ruku, samostalnost kod jela, pristojno ponašanje za stolom, samostalno oblačenje, svlačenje, vezanje vezica – formiranje i briga za živi kutić prirode ( ribica, kornjača, biljaka),
• opasnosti u kući (oštri predmeti, vruća voda, vatra, otrovne tekućine, smeće, lijekovi),
• opasnosti u prometu (ulica nije mjesto za igru, kretanje u prometu, prelazak ulice, nepoznate osobe, prometni znakovi – naši čuvari),
• očuvanje zdravlja i okoliša ( zbrinjavanje otpada, recikliranje).

2. Raznovrsne igre (funkcionalne, simboličke, igre građenja i konstruiranja, igre s pravilima

• funkcionalne igre za razvoj prirodnih oblika kretanja (puzanje, hodanje, trčanje, penjanje, hodanje po mekoj površini, penjanje i silaženje po stepenicama, igre loptom) i razvoj šake (dohvaćanje, hvatanje sitnih predmeta, hvatanje lopte, držanje olovke, krede, igre papirom),
• igre građenja i nizanja, stavljanje kocke u kocku, velika i mala kuća,
• gradimo svoju kuću, vrtić, školu,
• put od škole do kuće, prometnice, vozila, figurice ljudi, prometni znakovi, semafor,
• društvene igre: Čovječe ne ljuti se, Memory, Domino, Mlin, Križić – kružić,
• socijalne igre: Tko se skriva ispod?, Košarica, Igre opuštanja, Igre tišine, Pokvareni telefon, Na slovo, na slovo…pantomima,
• didaktičke igre: Slagalice, Matematičke aktivnosti i igre (geometrijski likovi, skup),
• pokretne igre (Dan – noć, Pauk i paučići).

3. Društvene i društveno-zabavne aktivnosti

• proslava rođendana, imendana, sv. Nikole, Božića, Uskrsa,
• izrada nakita, maske, zmaja, vjetrenjače,
• sistematski pregled djece: Dolazi nam liječnik, susret s ljudima različitih profesija,
• posjet prijatelju u vrtiću/školi,
• obilježavanje značajnih dana: Dan Planete Zemlje, Dan zaštite voda, obilježavanje blagdana, Majčin dan, Očev dan, Dan obitelji, Jesenka i proljetna svečanost, Valentinovo, Dan sporta…,
• upoznajemo se s prijateljima u susjednoj sobi,
• upoznajemo se s roditeljima,
• susreti s ljudima iz šire društvene sredine,
• prigodne priredbe i događanja.

4. Umjetničko promatranje

• promatranje slikovnica (Elmer; Pale sam na svijetu; Hrabrica; Dobro jutro, laku noć; Medo bere jagode; Hrvatska domovina; Riba duginih boja; Razbojnik sa žutom pjegom; Plesna haljina žutog maslačka…,
• priče: Vuk i sedam kozlića, Ogledalce, Tko je Videku napravio košuljicu, Djed i repa,
• pjesmice: Kako živi Antuntun, Švelja…,
• slušanje narodne i klasične glazbe, te zajedničko pjevanje pjesmica,
• zajednički odlazak u dječje kazalište, različite predstave u prostoru u kojem se program provodi,
• ostala literatura raspoloživa u Knjižnici i čitaonici,
• Gdje svira, što svira?

5. Aktivnosti raznovrsnog izražavanja i stvaranja

• oponašanje zvukova; onomatopeja; igre papirom; šaranje olovkom; kredom; plešemo uz glazbu; pjevanje; sviranje; crtanje; slikanje; modeliranje; građenje i konstruiranje; govorno, scensko, motoričko i plesno izražavanje,
• izrada instrumenata, upoznavanje udaraljki i izvođenje ritmičke pratnje uz pjevanje, izvođenje brojalice,
• igre s pjevanjem: Igra kolo, tko je moje guske krao? i druge igre vezane uz tradiciju kraja u kojem dijete živi,
• govorne igre: Životinje koje počinju zadanim glasom, Žirafa u trgovini kupuje sve na slovo Ž, Slavica, Silvija slavi sedmi rođendan, poklanjamo joj darove koji počinju sa slovom „s“
• igre za razvoj glasovne sinteze i analize ( L – O – P – T –A ),
• crtanje, slikanje, modeliranje ( Moja obitelj, Ja, moj prijatelj/ica, Ananas, Nar, Moja škola, Stol i stolice, Životinje, Drvo, Bicikl, Kišobran, Paukova mreža, Tople i hladne boje, Kontrasti, Kolaž – prometna vozila i sl.),

6. Istraživačko-spoznajne aktivnosti

• okusno razlikovanje (slano, slatko, gorko, ljuto…),
• pogodi po opipu,
• znam: vezati cipele, uliti mlijeko, izrezati, pjevati, slikati, nizati, provlačiti, učim koristiti iglu i konac,
• lica pokazuju osjećaje, igra uloga – prijatelj-što treba njegovati? Kako samo-očuvati,
• imenovanje, prepoznavanje po izgledu, okusu, boji, opipu, mirisu, sluhu (aktiviranje svih osjetila),
• otkrivanje i jednostavno eksperimentiranje: voda; snijeg; led; para; pliva/tone; svojstva; funkcije; odnosi prostorni, vremenski, količinski; igre s vodom, pijeskom, papirom, magnetima,
• promatranje (rast biljaka, promjene u prirodi – godišnja doba), šetnje,
• posjete: seosko imanje, zoološki vrt, kino, kazalište, muzej,
• istražujemo likovni materijal,
• šećemo i upoznajemo okoliš vrtića, manipuliranje predmetima, promatranje ili upoznavanje nečega i nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima različitih profesija, otkrivanje i jednostavni eksperimenti, verbalno rješavanje problema, namjerno učenje i vježbanje postupaka i slično.

7. Specifične aktivnosti s kretanjem

• male tjelesne aktivnosti, sa i bez pomagala (uže, obruči, lopte); hodanje i trčanje; provlačenje i puzanje; penjanje; hvatanje i bacanje; razne pokretne igre ( lovice, Puše vjetar, gumi-gumi, Školice); vožnja biciklom; sanjkanje; grudanje; vrtićka olimpijada (košarka, nogomet, rukomet); stvaranje navika vježbanja.

 

Prilikom planiranja odgojno – obrazovnog rada potrebno je pratiti interese djece, te planirati i primjerene sadržaje. Oblikovanjem poticajne, materijalne sredine, te izborom i rasporedom igračaka i drugih materijala utjecati da kroz igru dijete uspostavlja i proširuje emocionalno – socijalne veze, te kvalitetne odnose s odraslima i drugom djecom. Konkretizacija zadaća u odgojno – obrazovnom radu s djecom određena je prema potrebama djece i očekivanjima koja pred njih postavlja škola, ali i cijelo životno učenje.

Tako će iz područja upoznavanja elementarnih matematičkih pojmova biti će obuhvaćene sljedeće cjeline: logičke operacije s konkretnim predmetima, skupovi, brojevi, veličine, geometrijski oblici, mjere i mjerenje, te pojmovi, prostorni odnosi ( gore – dolje, ispod – iznad, ispred – iza, u – na, odnosi veličina, vremenski odnosi, geometrijska tijela ( kocka, kugla, valjak, piramida). Djeci će uz radne listove biti ponuđeni materijali koji će se pripremiti prema njihovim individualnim potrebama, odnosno napretku.

Motorički razvoj kod djece potiče se kroz tri područja: opću motoriku tijela (motorička spretnost ruku, nogu, usklađivanje pokreta oko – ruka), slušnu percepciju, vidnu percepciju (vidno razlučivanje: boja, veličine, oblika, uočavanje sličnosti i različitosti, zajedničke osobine, povezivanje izgleda i oblika; vidno – prostorna orijentacija: prostorni odnosi, usklađivanje pokreta oko – ruka – noga; vidno pamćenje: kombiniranje geometrijskih likova, uočavanje slijeda).

Govorni razvoj obuhvaćen je područjima: pokretljivost govornih organa, izvođenje glasova, oponašanje i početne tvorbe glasova, izgovor složenih riječi, razlikovanje i imenovanje glasova, raščlamba i povezivanje glasova, dopunjavanje i oblikovanje rečenica, usvajanje pojmova.

Stjecanje grafomotoričkih vještina obuhvaća: sustavno osvješćivanje povezanosti grafema i fonema, stjecanje unutarnjih reprezentacija oblika slova, te „ pred vježbe“ i vježbe u službi pisanja poruke. Pred vježbe za čitanje i pisanje obuhvaćaju: vježbe za spremnost čitanja i pisanja: prepoznavanje likova, prepoznavanje i spajanje jednakih oblika na različitim podlogama, prepoznavanje jednostavnih oblika i bojanje, prepoznavanje jednakih znakova u različitim položajima, bojanje površina, pronalaženje skrivenog lika, mogućnost slijeda ( ravna i zakrivljena crta), povlačenje crte, nastavljanje slijeda; raščlamba i povezivanje glasova, raščlambu i povezivanje glasova u riječi, priča prema nizu slika.

Tijekom svih aktivnosti osigurani su uvjeti za aktivno stupanje djece u interakciju s materijalom, socijalnom okolinom, rezultat čega je stjecanje neposrednih iskustava.

Vještine i sposobnosti koje će se kod djece poticati:

– stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema;
– sposobnost propitkivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta, te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;
– sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene;
– preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja;
– sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih, te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način;
– sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba);
– razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima;
– sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima);
– sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom);
– etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima;
– sposobnosti (samo) poticanja na djelovanje, (samo) organiziranja i (samo) vođenja aktivnosti;
– samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja);
– mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost);
– stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost);
– sposobnost promišljanja i samo procjene vlastitoga rada i postignuća;
– inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti.

Na nivou Vrtića zajednički dogovaramo prijedlog aktivnosti kroz godinu koje odgajatelji nadopunjuju individualnom kreativnošću, interesima djece i temama koje se nametnu kao aktualne kroz godinu, a koje odgajatelji razrađuju kroz tromjesečne, tjedne i dnevne planove.

Razlozi i potreba za ostvarivanjem programa predškole pri Dječjem vrtiću Vlakić Martijanec, temelje se na činjenicama da svako dijete ima jednako pravo na jedan od organiziranih oblika izvan obiteljskog predškolskog odgoja i obrazovanja. Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Djeca pripadnici nacionalnih manjina, te djeca s teškoćama u razvoju mogu se uključiti u program predškole dvije godine prije polaska u osnovnu školu.

Program predškole za djecu koja nisu polaznici redovitog programa dječjeg vrtića provodi se od 1. listopada do 31. svibnja, a ukupno traje do 250 sati godišnje, poštujući zimski i ljetni odmor, kao i vjerske i državne blagdane, a u skladu s organizacijom rada dječjeg vrtića.

          Program se održava u prijepodnevnim satima u vremenu od 8,00 do 11,00 sati, a djeca će zbog racionalizacije posla (zbog manjeg broja djece upisane u redoviti program) biti integrirana u redoviti program sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe.

          Program se financira sredstvima Ministarstva nadležnog za obrazovanje i sredstvima osnivača, a za roditelje/skrbnike je besplatan.

Cilj programa predškole je djetetu u godini prije polaska u školu osigurati okruženje u kojem će ono najviše moguće razviti sve svoje osobne potencijale (sposobnosti, mogućnosti), zadovoljiti svoje aktualne interese i time steći znanja, vještine i navike, koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na zadatke koji ga očekuju u osnovnoj školi. Osnovna zadaća predškole je razvijanje i unaprjeđivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta, te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike učenja.

Ovaj program predškole pretpostavlja:

– čuvanje zdravlja, razvijanje navika važnih za očuvanje zdravlja djece i pridonosi njihovom tjelesnom razvoju,
– pomoć djetetu u prvoj organiziranoj izvanobiteljskoj sredini, da se uključi u igru s djecom, da u igri i aktivnostima doživljava uspjeh, te da pogreške prima kao izvor za traženje rješenja,
– razvijanje osjećaja zajedništva i ponosa kod djece što je član grupe, svoga mjesta i naše domovine, razvijati prijateljstvo i potrebu za dogovaranjem i suradnjom s djecom i odgajateljem, uključiti djecu u primjerene radne aktivnost, učiti ih cijeniti rad i razvitak rada (prilagođavanje djece zajednici, grupi, a poslije i razrednoj zajednici i školi),
– potaknuti dijete na učenje kroz igru i vlastitu angažiranost,
– vježbati predčitalačke vještine (temelj su uspješnog svladavanja čitanja i pisanja),
– vježbati predmatematičke vještine (temelj su uspješnog svladavanja matematike).

Na području Općine, putem javnog poziva i oglasa, roditelji predškolske djece koja ne polaze dječji vrtić, a u godini su pred polazak u školu, biti će pozvani početkom rujna na upis djece u program predškole pri dječjem vrtiću Vlakić Martijanec. Nakon toga će roditelji moći podnijeti zahtjeve za upis u djeteta u predškolu, te dobiti obavijest o zajedničkom roditeljskom sastanku prije početka predškole i samom početku predškole.

Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na govorne sposobnosti i percepciju. Predškolsko je doba najpovoljnije razdoblje za usvajanje stranoga jezika. Djeca koja započnu s učenjem stranoga jezika u ranoj dobi bolje razumiju svoj materinji jezik jer postaju svjesna postojanja jezika kao fenomena. Dijete rane i predškolske dobi strani jezik uči u poticajnome jezičnom kontekstu, u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima. Upravo za to je najprimjereniji situacijski pristup učenju koji djetetu omogućuje upoznavanje, razumijevanje i smisleno korištenje stranoga jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija. Dakako, poučavanje stranoga jezika ne provodi se posebno oblikovanim metodičkim postupcima, već je strani jezik utkan u svakidašnje odgojno-obrazovne aktivnosti vrtića. Shodno tome, razvoju ove kompetencije pridonosi i poticanje međukulturnoga razumijevanja i komunikacije djece s drugim subjektima u odgojno-obrazovnoj ustanovi, kao i s onima izvan nje. Sadržaji rada biti će usmjereni ka djetetovim interesima, iskustvima, znanju, dobi i okruženju u kojem dijete živi. Nastojati će se pratiti tijek zbivanja u pedagoškoj godini. Predviđamo nekoliko cjelina koja će kod djece pobuditi interes, no naglašavamo kako se taj plan ne shvaća striktno, već vrlo fleksibilno, pritom imajući na umu kako će se svakako pratiti dječji interesi.

Osnovni sadržaj kraćeg programa učenja engleskog jezika čine tradicionalne dječje pjesmice, igre, brojalice i bojanke, a popraćene su sa puno priča, igranja i skakanja. Djeca predškolske dobi uživaju u imitiranju, poistovjećivanju sa novim karakterima i likovima, vrlo lako pamte rime i pjesmice i rado ih ponavljaju, naročito kada se to radi kao grupna aktivnost.

U planiranju rada engleske igraonice polazište nam je dijete, njegove razvojne potrebe, interesi i želje. Isto podrazumijeva usmjerenost planiranja odgojno-obrazovnog procesa ka dobrobiti djeteta (utjecaj na osobnu, emocionalnu i tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta). Ujedno, planiranje odgojno-obrazovnoga procesa usmjereno je na promišljanje dobrobiti i načine na koji se ona može ostvariti, a ne na parcijalne ciljeve, tj. područja i sadržaje učenja, nezavisno od individualnih značajki svakog djeteta.

U odgojno-obrazovnom radu cilj nam je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje cjelovitog razvoja svih njegovih funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama, zakonitostima djetetova razvoja i njegovim stvarnim mogućnostima.

Ciljevi i zadaće koji se odnose na usvajanje engleskog jezika:

– razvijati motivaciju i pozitivan odnos spram učenja stranog jezika
– upoznati se s izgovorom i intonaciju engleskog jezika
– razvijati izričaj na engleskom jeziku
– slušati s razumijevanjem
– upoznati se s elementima druge kulture
– razvijati toleranciju prema drugim kulturama
– stjecati sigurnost i samopouzdanje u izražavanju na engleskom jeziku

Nastava se odvija na bazi satnice od 40 sati godišnje dva puta tjedno u trajanju od 30 minuta.

Kraći program engleskog jezika biti će obuhvaćen čitavom pedagoškom godinom, započevši od mjeseca listopada zaključno do mjeseca svibnja tekuće godine.